Tragovi Vode Pronađeni Na Veneri I Marsu

Sadržaj:

Video: Tragovi Vode Pronađeni Na Veneri I Marsu

Video: Tragovi Vode Pronađeni Na Veneri I Marsu
Video: Pronađeni Tragovi Života na Veneri 2024, Marš
Tragovi Vode Pronađeni Na Veneri I Marsu
Tragovi Vode Pronađeni Na Veneri I Marsu
Anonim

Danas je Venera jedno od najnegostoljubivijih mjesta u Sunčevom sistemu s ljudskog gledišta, ali ranije su ovdje najvjerovatnije postojali okeani koji su mogli biti naseljeni, kažu naučnici. Međutim, stručnjaci kažu da su okeani bili ovdje kratko i u najranijim fazama postojanja planete.

Astronomi su do takvih zaključaka došli na osnovu informacija koje je prenio evropski orbiter Venus Express, koji sada djeluje u orbiti oko Venere. Na osnovu informacija koje je prenio ovaj uređaj, naučnici su došli do zaključka da su sada Zemlja i Venera veoma različite, ali u prošlosti su te planete bile mnogo bliže.

Zemlja i Venera imale su brojne ključne sličnosti koje su ih učinile podjednako pogodnim za nastanak života. Naročito su planete imale slične orbite, veličine i mase. "Osnovni sastav planeta je vrlo sličan", kaže Hakan Shvedem, naučnik iz ESA -e.

Image
Image

Međutim, danas na Veneri ima vrlo malo vode. Kad bi se sva vodena para mogla komprimirati pod pritiskom i spustiti na površinu planete, tada bi se dobila "globalna lokva" dubine oko 2,5 cm. Za usporedbu: na Zemlji bi ta "globalna lokva" bila duboka oko 3 km.

Pa ipak, na Veneri je bilo vode i bilo ju je puno, sigurni su astronomi. Istina, bilo je to prije milijarde godina. Vremenom je Venera isparavanjem izgubila svu vodu pohranjenu u svemir. Jako ultraljubičasto zračenje Sunca doslovno je izbacilo molekule vode sa planete.

Sada je Venus Express izmjerio količinu vodene pare koja napušta površinu Venere u svemir. Sada na Veneri vodik isparava dvostruko više od kisika. Podsjetimo da se voda sastoji od jednog atoma kisika i dva vodika.

"Čak je i sada para prilično velika. Sve ukazuje na to da je na Veneri u prošlosti bilo puno vode", kaže Colin Wilson sa Univerziteta u Oxfordu. Prema njegovim riječima, nije nužno da su na Veneri bili okeani, niti je ovdje vjerovatno neka vrsta vodnog tijela. Osim toga, naučnici kažu da je atmosfera planete bila zasićena vodenom parom, a s obzirom na to da ju je Sunce dobro zagrijalo, ovdje bi mogli postojati svi uvjeti za život.

Analiza sastava meteorita koji su nastali u utrobi Marsa omogućila je naučnicima da otkriju da oni sadrže isti broj molekula vode kao i zemaljski plašt

Ovo otkriće ne samo da mijenja razumijevanje geološke povijesti Crvene planete, već nam omogućuje i da svježe pogledamo kako je voda pala na površinu Marsa - uostalom, u dalekoj prošlosti na njoj su postojali okeani.

Grupa naučnika predvođena Francisom McCabbinom sa Univerziteta u Novom Meksiku (SAD) istraživala je takozvane šergotite - rijetke meteorite, čije se otopine kristaliziraju na površini Marsa iz njegovog omotača (sloj ispod kore planete). Ovi uzorci stijena napustili su Mars kao rezultat sudara s drugim nebeskim tijelima prije otprilike 2,5 miliona godina, nakon čega su dovedeni na našu planetu. Spektrometrijska istraživanja takvih meteorita pomažu naučnicima da razumiju geološke procese koji su se nekad odvijali na Marsu.

Izvor Marsovskih okeana

"Analizirali smo dva meteorita, od kojih svaki ima različitu istoriju", objasnio je koautor članka o geologiji, Eric Hoiry sa Instituta Carnegie u Washingtonu, zadržavši svoju originalnu hemiju. Međutim, razlika u koncentraciji vode bila je minimalna, unatoč drugačiji sastav uzoraka."

Prema njegovim riječima, takav rezultat sugerira da je voda ušla u sastav Marsa tokom njegovog formiranja i da su rezerve vode skrivene u njegovoj unutrašnjoj strukturi. Utvrđeno je da marsovski meteoriti sadrže između 70 i 300 miligrama vode po kilogramu stijene. Prema naučniku, ova vrednost je uporediva sa sadržajem vode u Zemljinom omotaču, koji iznosi 50-300 miligrama po kilogramu materije.

"Postoji mnogo dokaza da je tečna voda postojala na površini Marsa, barem neko vrijeme. Stoga je nastao paradoks - zašto je plašt prema prethodnim procjenama bio" suh ". Naši nalazi su riješili ovu misteriju i omogućili nam pretpostaviti da bi se voda na površini Marsa mogla pojaviti uglavnom zbog vulkanske aktivnosti ", - rekao je Hoyry, a prenosi RIA Novosti. "Naše istraživanje ne samo da objašnjava odakle dolazi voda na Marsu, već otkriva i mehanizam skladištenja vodika na svim zemaljskim planetama tijekom njihovog formiranja", zaključuje Maccabin.

Preporučuje se: